Biografija članova

ALEN ISLAMOVIĆ (rođen 17. kolovoza 1957. u Bihaću)
Bosanskohercegovački rock-pjevač, nekadašnji član rock-grupa Divlje jagode i Bijelo dugme. U Bijelo dugme je došao nakon Mladen Vojičića Tife, koji je Dugme napustio 1. listopada 1985. Alen Islamović je napustio Divlje jagode, što je do danas ostao jedan od najvećih glazbenih transfera na ovim prostorima. Islamović je u Dugmetu sudjelovao u albumima "Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo", dvostrukom live albumu "Mramor, kamen i željezo" te studijskom albumu "Ćiribiribela". Nakon razlaza Bijelog dugmeta nastavlja s uspješnom solo karijerom.
 
DRAGAN ĐIĐI JANKELIĆ (rođen 29. prosinca 1955. u Sarajevu)
Pod majčinim utjecajem je svirao harmoniku u glazbenoj školi, išao na tečajeve klasične gitare i flaute. Za bubnjeve se odlučio gledajući Vladimira Furduja Furdu na koncertu Korni grupe u Sarajevu. Početkom 1977. ga je zapazio Željko Bebek i pozvao da svira na njegovom albumu "Skoro da smo isti" (1977.), a potom je postao član Bijelog dugmeta, gdje je došao umjesto Gorana Ipe Ivandića. S Bijelim dugmetom je snimio albume "Bitanga i princeza" i "Doživjeti stotu". S Oliverom Mandićem je snimio album "Zbog tebe bih tucao kamen" (1982.) i pratio Zdravka Čolića na turneji (1983. - '84.). Kritika ga je smatrala najboljim bubnjarom u tadašnjoj državi.
 
GORAN BREGOVIĆ (rođen 22. ožujka 1950. u Sarajevu)
Autor, producent, gitarist, idejni i poslovni strateg Bijelog dugmeta. U djetinjstvu nije pokazivao veliku sklonost glazbi. Iz drugog razreda niže muzičke škole (smjer violina) izbačen je kao lijen i netalentiran. Već s jedanaest godina shvatio je da djevojke 'padaju' na dečke koji sviraju gitaru. Kada mu je majka početkom šezdesetih godina kupila gitaru, prve lekcije dobio je od Ede, brata scenarista Abdulaha Sidrana. Prvi, bezimeni sastav, Bregović je osnovao još u osmom razredu osnovne škole. Upisuje Prometnu školu, od koje vrlo brzo odustaje i prelazi u gimnaziju. Tamo ulazi u grupu Beštije. Već sa šesnaest godina počeo se samostalno uzdržavati, pa je tako svirao narodnjake u kavani u Konjicu, prodavao novine i radio na gradilištima. Na nastupu Beštija primjetio ga je Željko Bebek i pozvao da svira bas gitaru u njegovoj grupi Kodeksi. Godine 1970. Bregović s basa prelazi na solo gitaru, u jesen 1971. Goran upisuje studij filozofije i sociologije , ali vrlo brzo odustaje. Iz grupe Kodeksi, preko grupe Jutro, osniva se Bijelo dugme koje piše povijest glazbe na ovim prostorima. Bregović nakon raspada Bijelog dugmeta sklada glazbu za filmove 'Dom za vješanje', 'Arizona Dream', 'Kraljica Margot', 'Podzemlje'. Godine 1998. osnovao je Orkestar za svadbe i sprovode s kojim nastupa po čitavom svijetu svirajući tradicionalnu narodnu glazbu s Balkana, vlastite skladbe utemeljene na balkanskom i romskom melosu i obrade starih pjesama Bijelog dugmeta.
 
GORAN IPE IVANDIĆ (Vareš, 10. prosinca 1955. - 13. siječnja 1994.)
Bosanski rock bubnjar poznat po svom radu u grupi Bijelo dugme. Kao dječak se preselio u Sarajevo. Tijekom osnovne škole pohađao je satove violine, ali se nakon završnog ispita više nije htio zamarati s time instrumentom pa je u svom prvom bendu svirao bubnjeve. U godinama prije Bijelog dugmeta, postao je poznat u Sarajevu po svojim bubnjarskim sposobnostima (zadnji bend u kojem je svirao prije nego je otišao u Bijelo dugme se zvao "Rock"), tako da ga je 1973. godine Goran Bregović pozvao u Bijelo dugme. U Dugmetu svira do 1978. kada je Bregović otišao u vojsku. Iste godine je Ipe uhićen zbog posjedovanja hašiša i osuđen na tri godine zatvora. Počeo je služiti kaznu 1981. godine, a pomilovan je dvije godine kasnije. Nakon što je oslobođen, ponovno se pridružio Bijelom dugmetu i svirao u bendu do 1989. kada se bend raspao. 13. siječnja 1994. Ivandić je pao sa šestoga kata zgrade u Beogradu i umro. Vjeruje se da je u pitanju samoubojstvo.
 
LAZA RISTOVSKI (Novi Pazar, 23. siječanj 1956. - Beograd, 6. listopad 2007.)
Njegova prva grupa se nazivala "Bezimeni". Nakon "Bezimenih" kratko surađuje sa Bokijem Miloševićem oko narodne muzike, a onda prelazi u grupu "Smak". U listopadu 1976. dolazi u 'Bijelo dugme' gdje ostaje do sredine 1978. Nakon odlaska radi par solo projekata da bi se na kraju vratio u "Smak" gdje ostaje do raspada grupe. 1981. godine Laza počinje raditi kao studijski muzičar, i ubrzo postaje najtraženiji klavijaturist u zemlji. Surađuje s Jazz-orkestrom RTB-a i sa Dubravkom Zubović, operskom pjevačicom, te nekoliko godina radi na solističkoj karijeri u domeni elektronske glazbe. U "Bijelo dugme" se vratio u veljači 1985. Do svoje smrti, živio je i radio u Beogradu.
 
MILIĆ VUKAŠINOVIĆ (Beograd, 9. ožujak 1950.)
Prelaskom u Sarajevo, s 13 godina osniva svoj prvi bend "Plavi dijamanti". Nakon završenog školovanja, 1965. godine, postaje profesionalni bubnjar u sastavu "Čičci". U ljeto 1970. odlazi u Italiju kako bi se pridružio Bregoviću i Redžiću u bendu "Kodeksi". Po povratku iz Italije, svira u triju 'Mića, Goran i Zoran'. 1971. godine odlazi u London, i tamo ostaje tri godine, da bi se krajem 1974. vratio iz Londona i priključio "Indexima" s kojima je snimio nekoliko singlova. Od listopada 1976. postaje član Bijelog dugmeta kao zamjena za bubnjara Ipeta Ivandića. Naredne godine osniva trio "Vatreni poljubac" s kojim je kao autor, pjevač i gitarist snimio 9 studijskih albuma i 5 solo albuma. Paralelno s tim autor je, producent i aranžer pjesma narodne muzike (naročito za Hanku Paldum), koje su ostvarile nakladu od više milijuna prodanih ploča. Nakon rata objavio je dva solo albuma i nastavio suradnju s mnogim srpskim i bosansko-hercegovačkim pjevačima. Milić Vukašinović živi i radi u Beogradu.

MLADEN VOJIČIĆ "TIFA" (Sarajevo, 17. listopad 1960.)
Prve je glazbene korake napravio u hard rock grupi "Prvi Čin” 1976. godine, u kojoj je prvi put i zapjevao. Tifa je postao prava ptica selica. Iz "Prvog čina " odlazi u grupu "Kako Kad", pa u "Paradox". U listopadu 1980. godine odlazi u vojsku, u stalnoj vezi sa Zlatanom Čehićem, basistom grupe "Paradox". Čehić je skladao glazbu, a Tifa pisao pjesme, a plan je bio nastaviti sa radom grupe po Tifinom izlasku iz vojske. Ali, kada se ponovo pojavio u Sarajevu, "Paradox" više nije postojao, a Čehić je bio član grupe "Top". Ubrzo im se i Tifa pridružio, a bend je potrajao do siječnja 1983. Tifa je kraće vrijeme proveo i u obnovljenoj "Teškoj Industriji" i tako su njegovi tekstovi iskorišteni za njihovu povratničku ploču "Ponovo sa vama". Nije dugo ostao ni s njima. Ubrzo je stigao poziv iz Bijelog Dugmeta kojeg je Tifa prihvatio. Goran Bregović je u prvom planu imao Alena Islamovića koji je odbio primamljivu ponudu radi neizvjesne karijere "Divljih jagoda” u inozemstvu. S Dugmetom Tifa 1984. snima album "Bijelo dugme". Uslijedila je i turneja koja je prekinuta jer Tifa nije uspio uspostaviti neophodan duševni mir i stabilnost. Tifa napušta Bijelo dugme svojevoljno 1.10.1985. Svoju karijeru nastavio je u Divljim jagodama, Vatrenom poljupcu i u solo vodama.

VLADO PRAVDIĆ (rođen 6. prosinca 1949. u Sarajevu)
U Sarajevu je završio nižu i srednju muzičku školu. Karijeru počinje 1965. godine u bendu "Vokinsi", da bi je nastavio s bendovima "Kost", "Ambasadori" i "Indexi". Godine 1972. prelazi u "Jutro" (kasnije Bijelo dugme) gdje je svirao i Goran Bregović dok je Željko Bebek bio u vojsci. Nezadovoljan muzičkim pravcem kojim se Jutro kreće, osnivač Ismet Arnautalić napustio ih je krajem 1972. godine i sa sobom ponio pravo na ime grupe, stoga su preostali članovi lako smislili novo ime Publika ih je znala po pjesmi "Kad bi' bio bijelo dugme" i odabran je taj vizualno zgodan simbol i grupa je službeno prozvana u Bijelo dugme 1. siječnja 1974. Pravdić je član Dugmeta bio sve do 1987. godine, kada se povlači iz muzike, a danas živi i radi u SAD-u.
 
ZORAN REDŽIĆ (rođen 29. siječnja 1948. u Sarajevu)
Kao gimnazijalac, zajedno s bratom Fadilom Redžićem (Indexi) počinje svirati u 'Aktivu saveza omladine općine Centar'. U Kodeksima (grupi koja je prethodila Bijelom Dugmetu) prvi je put bas zasvirao na turneji u Italiji u ljeto 1970. godine. Redžić je u to vrijeme svirao u grupi Čičci, a u Dugme je doveo i svog kolegu bubnjara Milića Vukašinovića. S Bijelim dugmetom ostaje sve do raspada benda. Osim što sudjelovao u ukupnom zvuku grupe, Redžić se brinuo o instrumentima i razglasu 'Bijelog dugmeta'. Trenutno živi i radi u Sarajevu.
 
ŽELJKO BEBEK (rođen 16. prosinca 1945. u Sarajevu)
I njegova karijera pjevača je zauvijek obilježena i vezana uz Bijelo dugme. Karijeru je započeo u u grupi Kodeksi, jednom od značajnijih sarajevskih sastava tog vremena. Grupa je konstantno imala problema sa bas gitaristima koji su se stalno izmjenjivali. Na koncertu Beštija, Bebek je zapazio Bregovića i preporučio ga ostatku članova grupe i tako je Goran počeo svirati bas u Kodeksima. Zajedno nastavljaju u grupi Jutro nakon čega osnivaju Bijelo dugme. Željko Bebek je bio član grupe Bijelo dugme u razdoblju od 1974.-1984. U tih deset godina bio je simbol Dugmeta čije je pjesme obojao svojim nezaboravnim i prepoznatljivim vokalom. Nakon nesuglasica s Goranom Bregovićem, Bebek napušta grupu u travnju 1984. godine i započinje uspješnu solo karijeru. Objavio je 12 samostalnih albuma, ali i danas ga ljudi najviše prepoznaju po njegovim nezaboravnim vokalnim interpretacijma u Bijelom dugmetu, najutjecajnijoj rock grupi na ovim prostorima. Danas živi, radi i stvara u Zagrebu.